Principal's Update - 25th February 2022
Principal's Update - 25th February 2022
Covid-19 Principal's Update

Kia Ora all

If you test positive for COVID-19, you will need to isolate for 10 days. You will be sent a link to complete an online form, which will help identify locations you have visited and people you have come into close contact with. 

If you live with someone who has tested positive for COVID-19, you are considered a Household Contact and will need to isolate for 10 days. You must get a test on Day 3 and Day 10 of your isolation. If you develop symptoms you should get a test sooner.

Anyone who tests positive with a RAT will need to self-report their positive result and then isolate for 10 days. There is no longer a need to follow up with a PCR test to confirm that result.

In terms of Boarders as household contacts - The Ministry of Health have confirmed that rather than identifying everyone in the hostel as a household contact if you were to have a confirmed case, it is sensible from a risk-perspective to continue to use the 1.5 metre distance as your main guide for identifying close contacts of the confirmed case. This means we can narrow down potential students to send home. 

At Phase 3, Close Contacts no longer need to isolate. If you get a notification from your workplace, school or through the NZ COVID Tracer app that you are a Close Contact, you should monitor your symptoms for 10 days. If you develop symptoms get a test, and you should isolate until you get your result. 

All current close contacts, unless symptomatic can return to school/work place regardless of waiting on test result.

We have many students that must now return to school. We understand there may be some anxiety but it is important that their learning is a priority. The best way to be as safe as possible is to be double vaccinated.


Tena koutou katoa

Mena he pai to whakamatautau mo COVID-19, me wehe koe mo nga ra 10. Ka tukuna he hononga ki a koe ki te whakakii i tetahi puka ipurangi, ka awhina koe ki te tautuhi i nga waahi i torohia e koe me nga tangata kua piri atu koe ki a koe.

Mena kei te noho koe i te taha o tetahi tangata kua whakamatauhia he pai mo te COVID-19, ka kiia koe he Whakapaa Whare, me wehe koe mo nga ra 10. Me whai whakamatautau koe i te Ra 3 me te Ra 10 o to wehe. Mena ka puta nga tohu me tere koe ki te whakamatau.

Ko te tangata e whakamatau pai ana ki te RAT me whakaatu mai i a ia ano nga hua pai ka wehe mo nga ra 10. Karekau he hiahia ki te whai i te whakamatautau PCR hei whakau i tera hua.

Mo runga mo nga Kai-whakapapa hei hoa-whare - Kua whakapumautia e te Manatu Hauora, kaua ki te tautuhi i nga tangata katoa i roto i te whare noho hei hoapaki-whare mena ka mau koe i tetahi keehi, he mea tika mai i te tirohanga morearea ki te whakamahi tonu i te mita 1.5 te tawhiti hei kaiarahi matua mo te tautuhi i nga hoapaki tata o te keehi kua whakamanahia. Ko te tikanga ka taea e tatou te whakaiti i nga tauira ka taea te tuku ki te kainga.

I te Wāhanga 3, Kati nga Hoapā kua kore e hiahia ki te wehe. Mena ka whiwhi panui koe mai i to waahi mahi, i to kura, i te taupānga NZ COVID Tracer ranei he hoa tata koe, me aro turuki koe i o tohu mo te 10 ra. Mena ka puta koe i nga tohu me whakamatau koe, me wehe koe kia tae ra ano to hua.

Ko nga hoa tata katoa o naianei, mena ka hoki mai nga tohu ki te kura/mahi ahakoa te tatari mo te hua whakamatautau.

He maha a matou tauira me hoki mai ki te kura. E mohio ana matou tera pea he awangawanga engari ko te mea nui ko o raatau ako te kaupapa matua. Ko te huarahi pai hei noho haumaru, ko te whakaruarua.

Matagaluega o le Soifua Maloloina Vaega 3

Malo le Soifua ma le lagi e mama.

Afai ua maua oe ile KOVITI-19, ua tatau nei loa ona e nofo tumau ile fale mo ni aso e sefulu. Ole a lafoina atu fo’i ia te ‘oe se so’otaga e fa’aaualaina atu lea ile telefoni po’o le komepiuta ete fa’aogaina ete taliaina ai ia ni fesili mai le Matagaluega o Soifua maloloina e uiga ile KOTIVI-19. O tali o ia fesili ole a fa’aogaina e fa’ailoa ai ia ni nofoaga sa e asia, fa’apea fo’i ia ou feso’otai’ga vavalalata ma isi tagata.

Afai e iai se isi o lo’o alala fa’atasi ma oe ua maua ile KOVITI-19, o lona uiga ua ta’ua ‘oe ole “household contact” po’o se tasi ua feso’ota’i vavalalata ile fale ma le ua maua ile KOVITO-19. Ua tatau ai loa fo’i ona e nofo tumau ile fale mo ni aso e sefulu. E tatau fo’i ona e faia se su’ega mo le KOVITI -19 i aso lona 3 ma le lona 10, a’o e nofo tumau i le fale. A fai ua iai ni auga ole KOVITI-19 ua e mauaina ua tatau loa ona e faia se su’ega fa’a le KOVITI-19 ise taimi vave lava.

Afai ua fa’amaonia le mauaina o se tasi ile KOVITI-19, mai i le fa’aogaina lea ole su’ega fa’a le KOVITI e ta’ua ole RAT (Rapid Antigen Test) e mana’omia le lipoti ina o lea fa’amaoniaga, ona e nofo tumau ai lea i le fale mo ni aso e sefulu. Ua le toe mana’omia foi la le fa’aogaina ole su’ega fa’a le KOVITI-19 e ta’ua ole PCR e fa’amaonia atili ai le KOVITI-19.

A’o le itu i tamaiti o lo’o nonofo tumau ile a’oga, ua fa’amaonia nei ele Matagaluega o Soifua Maloloina e fa’apea o le a le ta’ua fa’alau’iteleina i latou o ni “household contacts” po’o tamaiti o lo’o nonofo vavalalata, pe a fai lea ua fa’amaonia le mauaina o se tasi o tamaiti nofo tumau ile KOVITI-19. O le a fa’aogaina pea o le va fa’a le tamaititi aoga i le 1.5m e su’eina ai i latou ua ta’ua ole “close contact” ole le tamaititi ua maua ile KOVITI-19. O i latou ia ole a tatala ina atu io latau aiga mo lo latou puipuiga.

O le Vaega 3 ole fa’ama’i ole Omicron e le toe mana’omia le nofo tumau i le fale pe afai o oe o se Close Contact. Afai ete maua se fa’aaliga mai i lou galuega, A’oga po’o le matagaluega o le Soifua Maloloina e fa’amaonia ai o’oe ole Close Contact, va’ai toto’a i ni auga ole KOVITI-19 mo aso e sefulu. A iai ia ni auga ole KOVITI-19, e mana’o mia le faia o lou su’ega fa’a le KOVITI ma nofo tumau i le fale se ia maua le i’uga o lau su’ega.

O tamaiti a’oga uma ua sa fai ma “Close Contact”, afai e le’o fa’aalia ni auga o le KOVITI, e mafai ona toe fo’i mai i latou i le a’oga.

E to’atele ia tamaiti ua tatau nei ona toe fo’i mai i le a’oga. E ui lava o le mamalu ole to’atele ua fa’apopoleina ona o le KOVITI ae e taua fo’i ia i matou le a’oa’oina o a outou alo ma fanau. O le ala e pito i sili lava mo le puipuia o o tatou fanau , ole faia lea o tui puipuia e lua mo le KOVITI-19.

Mālō e lelei

Mālō e fuafatongia mei ‘api na pea ‘oku ou faka’amu ‘oku tau ‘inasi tatau pe he mo’ui.

Koe’uhi koe liliu ‘a e fotunga ‘etau maama kulokula mei he sitepu 2 ki he sitepu 3 ‘i Nu’usilaʹ ni ‘oku ou loto ai keu fakamanatu atu ‘a e ngaahi me’a mahu’inga ko ‘eni.

Fakatokanga’i ange koe sitepu 3 ‘oku fakamamafa pe ki he feohi pe felave’i ‘o e famili nofo ‘i he fale pe ‘e 1 (household contact)

- Kapau ‘e sivi koe ‘oku ke ma’u ‘a e vailasi (positive) kuopau ke ke nofoma’u ha ‘aho 10. Temau ‘oatu atu ha ki’i foomu ‘i he ‘initaneti ke fakafonu ke fakapapau’I ‘a e ngaahi feitu’u pea moe kakai na’a ke feohi vaofi moia.

- Kapau ‘oku ke nofo fakataha pea moha taha homou ‘api ‘oku si’i fokoutua he vailasi (positive) ‘oku lau leva koe ‘oku ke feohi vaofi (close contact) pea ‘oku fiema’u leva ke ke nofoma’u ha ‘aho ‘e 10. Pea kuopau ke fai ho’o sivi ‘i he ‘aho hono 3 pea moe ‘aho hono

10 tukukeheange kapau ‘oku ke ma’u ha taha ‘o e ngaahi faka’ilonga ‘o e vailasiʹ pea ke kataki atu leva ‘o sivi he vavetaha.

- Fakatokanga’iange kuo kamata ngaue’aki ‘a e fa’ahinga me’a sivi fakavavevave ‘oku ui koe RAT he taimi ni. Kapau teke ngaue’aki ia pea ma’u ai ‘oku ke mo’ua he vailasi kataki fakamolemole ‘o nofoma’u ha ‘aho ‘e 10. ‘Oku ‘ikai toe fu’u fiema’u ketau muia ‘a e sivi anga motu’a (PCR) ke fakapapau’i mei ai.

Ko e ako nofoma’u moe anga ‘o e feohi pe felave’i vaofi (close contact)

- Kuo fakapapau’i pea mei he Potungaue Ako he ‘ikai toe ngaue’aki ‘ae founga motu’a ketau lau ‘ae tokotaha kotoa pe he hostels ‘oku nau felave’i vaofi kapau ‘e ma’u ha taha ‘oku ne fokoutua he vailasi.

- Koe founga fo’ouʹ tetau ngau’aki leva ‘a e vamama’o mita ‘e 1.5 ke ‘ilo fakapapau ‘akinautolu ‘oku nau felave’i vaofi moe tokotaha puke pea ‘e fakatefito leva mei ai ‘a e fanau ‘e tukuange atu ki ‘api.

- Kapau teke ma’u ha fakalea fakatokanga ‘i ho’o telefoni ‘oku ke kau he feohi vaofi moha taha ka ‘oku ‘ikai teke nofo fakataha moia ‘oku ‘ikai fiema’u ia ke ke nofoma’u. Tukukehe kapau ‘oku ke ma’u ha taha ‘o e ngaahi faka’ilonga ‘o e vailsai pea ke toki nofoma’u leva kae’oua kuoma’u atu ho’o sivi.

‘I he’ene pehee leva kau tauhi fanau kapau ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha taha ‘i ‘apiʹ na ‘e mo’ua he vailasi pea hao ho’o ki’i fanau mei he ngaahi faka’ilonga ‘o e vailasi kou tapou atu ke fakafoki mai kinautolu ki he ako. Temau fai homau leleitaha ‘i he tapa kotoa tenau malu ai.

This article was originally posted on: February, 25th 2022